NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
PARK PRIRODE PAPUK
Središnja Hrvatska
Stjepana Radića 46
+385(0)34 313 030
+385(0)34 313 027
-
 
 

Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk 23. travnja 1999. godine. Bitan razlog za proglašenje Papuka parkom prirode jest što su u njemu očuvana obilježja žive i nežive prirode, karakteristična za srednju Slavoniju. Neosporno je riječ o prostranom prirodnom i dijelom kultiviranom, području sa naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.

Park prirode je prije svega znanstvena i kulturno-odgojna institucija, osnovana radi održavanja prirodnog stanja, očuvanja prirodnih karakteristika i upoznavanja širokih slojeva pučanstva sa zakonitostima prirode.
Zbog različitosti i raznovrsnosti flore i faune ovoga područja, potrebna je odgovarajuća zaštita, čija osnova treba biti u prvom redu na znanstvenim spoznajama. 
Proglašenjem Parka prirode Papuk bit će moguća učinkovitija zaštita rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.

Park prirode se upravno prostire na dvjema županijama, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, a zauzima gorske šumske predjele Papuka i Krndije te rubne dijelove poljoprivrednih površina. Površina parka je 33 600 ha.

Planine Papuk i Krndija pripadaju slavonskom gorju koje ima središnji geografski položaj u panonskom, nizinskom prostoru Slavonije. Iako slavonska gorja nisu viša od 1 000 m, njihova je prisutnost u krajobrazu vrlo uočljiva, budući da su okolne aluvijalne ravnice na oko 100 m nadmorske visine, a obronci gorja u prosjeku su samo 100 m iznad ravnica. Gorja su izrazito šumske površine, pa ih i to razlikuje i razdvaja od okolnog krajobraza, te su najmarkantnija značajka reljefa istočne Hrvatske. Izvorne šume su dobro očuvane, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima.

U sklopu slavonskog gorja Papuk je najprostranija i najzanimljivija planina i zajedno sa Krndijom oblikuje jednu reljefno-pejzažnu cjelinu. Papučko - krndijsko gorje proteže se smjerom zapad - istok. Od glavnog grebena razvedene su gorske kose i slivovi u smjeru sjever-jug. Kao markatne točke ističu se vrhovi Točak (887 m), Papuk (953 m), Ivačka glava (913 m), Češljakovački vis (820 m) i Kapovac (792 m) koji su raspoređeni kontinuirano i imaju funkciju vododjelnice brojnim pritocima između glavnih tekućica Drave na sjeveru i Save na jugu. Masiv papučko-krdijskog gorja u Parku prirode Papuk hidrološki je vrlo bogat nadzemnom i podzemnom vodom. Od potoka i rječica koje su usmjerene savskom slivu značajnije su Brzaja, Stražemanka, Veličanka, Dubočanka, Vetovka i Kutjevačka rijeka. Dravskom slivu gravitiraju Voćinska rijeka, Vojlovica i Kovačica, te Pištanska i Radlovačka rijeka.

Da bi ste došli u posjet Parku prirode Papuk ponuđeno Vam je više opcija prijevoza te više karakterističnih ulaza u park.

Posjetitelji izvan Hrvatske najčešće će doći iz pravca Slovenije ili Mađarske. Posjetitelji iz zapadne Europe ili izvan Europe najčešće će doći do Zagreba, bilo avionom, vlakom, autobusom ili automobilom. Iz Mađarske je moguće doći preko više graničnih prelaza do Koprivnice, Virovitice, Donjeg Miholjca ili Osijeka.

Iz Zagreba do parka prirode moguće je doći automobilom ili vlakom. Automobilom je najbrže autocestom Ivanja Reka-Lipovac sa izlazom sa autoceste kod Nove Gradiške, odakle preko Požege do mjesta Velika - ulaza u središte Parka prirode. Vlakom iz Zagreba također je moguće doći do Velike uz presjedanje na stanici u Novoj Kapeli.

Ukoliko dolazite iz pravca Vinkovaca također je moguće putovanje vlakom sa presjedanjem u Novoj Kapeli ili automobilom autocestom Lipovac-Ivanja Reka te izađete na izlaz Lužani pa preko Pleternice prema Velikoj.Na sjevernoj strani Parka postoje dva najkarakterističnija ulaza: Voćin i Orahovica.

Ako dolazite iz pravca Koprivnice automobilom, idete tzv. Podravskom magistralom do mjesta Slatine gdje skrenete u pravcu Voćina, ako nastavite dalje magistralom u Orahovici je sljedeći ulaz u Park prirode. Također postoji željeznička pruga kojom je moguće doći do mjesta Slatina ili Čačinaca te se dalje uputiti prema Parku.

Ukoliko posjetitelji dolaze iz pravca Osijeka bilo automobilom ili vlakom prvi ulaz u Park je Orahovica ili Slatinski Drenovac. 

Izvor informacija: web stranica Park prirode Papuk

Jankovac - jedna od najljepših gorskih dolina na sjevernim obroncima Papuka, okružena stoljetnom bukovom šumom. To poznato planinarsko izletište zbog izuzetnih prirodnih ljepota proglašeno je 1955. god. zaštićenom park - šumom.
 
Rupnica  - jedinstveni prirodni lokalitet koji je proglašen prvim zaštićenim geološkim spomenikom u Hrvatskoj (14.10.1948.). Karakteristika lokaliteta Rupnica je specifično stubasto lučenje eruptivnih stijena.
 
Sekulinačke planine - zaštićene su kao specijalni rezervat šumske vegetacije 1966. godine. Papučka prašuma bukve i jele predstavlja oazu netaknute prirode.
 
Ruživa grad - stari grad u blizini Orahovice. Spada u red najvećih srednjovjekovnih gradova-utvrda u Hrvatskoj. Utvrda se spominje kao kraljevski posjed od 1357. god.
 
Pliš - Mališčak - lokalitet s južne strane Papuka u blizini Velike sa vrlo zanimljivom florom. Na Plišu i Mališčaku obitava najviše zaštićenih biljnih vrsta na Papuku.
 
Arheološko nalazište čemernica - Gradci - kneževsko sjedište i nekropola pod tumulima iz starijeg željeznog doba iznad Kaptola potječe iz razdoblja između 650. i 550. prije Krista.
 
Izvor informacija: web stranica Park prirode Papuk
 

Bez obzira na godišnje doba mogućnosti za aktivan odmor u Parku prirode su raznovrsne. Bazeni u Velikoj i orahovačko jezero ljeti su izvrsna mjesta za osvježenje i kupanje.U samoj Velikoj, u romantičnom predjelu okruženom šumovitim padinama, uz potok Dubočanku smještene su toplice. Tri bazena, od kojih je jedan olimpijskih dimenzija, pune se iz prirodnih termalnih izvora. Temperatura vode na samim izvorima je 26-27 °C. U ljetnim mjesecima bazeni pružaju idealne uvijete za odmor i rekreaciju. Uz bazene postoje dva terena za odbojku na pijesku, a odmah iznad bazena gdje hladni i bistri planinski potok Dubočanka probija svoj put zaklonjen hladovinom joha nalaze se niz zelenih livadnih površina, mjesto na kojemu se pružaju mogućnosti odmora i razonode.

Orahovačko jezero nalazi se u dolini Ribnjak ispod Ružice grada. Izgrađeno je 1962. godine podizanjem brane, izduženog je oblika i površine od 2 ha. Prilazi jezeru su blago položeni i dio su velike travom obrasle livade. Sve to omogućuje brojne sportsko-rekreacijske sadržaje: plivanje, skakanje u vodu sa improvizirane skakaonice, igra malog nogometa, badmington, frisby, te ugodna šetnja do Ružice grada.Zimi, kada se Papuk zabijeli najljepša zabava su sanjkanje i skijanje. Za skijaške staze na Zvečevu, Jankovcu i Nevoljašu zna svaki slavonski skijaš. Najpoznatija staza je ona na Nevoljašu gdje postoji žičara koju je potrebno obnoviti i ponovno dovesti u funkciju. Na vrhu staze nalazi se dom GSS (gorske službe spašavanja) gdje se skijaši mogu odmoriti i ogrijati.

U zadnje vrijeme sve je popularnija vožnja brdskim biciklima. Boravak u prirodi na svježem zraku svakako će privući mnoge rekreativce željne avanture. Vožnja biciklom brojnim šumskim putevima koji prolaze kroz najljepše predjele Papuka savršen je način rekreacije i upoznavanja sa ljepotama parka. Za sada je potrebno doći sa svojim biciklom jer mogućnost iznajmljivanja bicikla još ne postoji.

Uz planinarstvo za svakoga, oni malo hrabriji i odvažniji mogu se okušati na za sada jedinoj penjačkoj stazi u Parku prirode. Stjena za slobodnopenjanje nalazi se u blizini Velike. Stijena je izgrađena od kvarcita, što znači da je vrlo čvrsta. Ukupna visina stijene je preko 50 m, ali je njena visina razdjeljena sa nekoliko polica. Sportsko - penjački smjerovi nalaze se na jugozapadnom dijelu stijene koji je visok oko 15 m, a težine je 4b do 5c.

Izvor informacija: web stranica Park prirode Papuk

 

24. Travanj 2014
Park prirode Papuk slavi 15. rođendan!

 


7. i 8. 09.2013.

Viteški turnir na Jankovcu
U bajkovitoj oazi netaknute prirode posjetitelji će dobiti jedinstvenu priliku uživati u raznolikim sadržajima gostujućih skupina. Po prvi puta u regiji posjetitelji će vidjeti srednjovjekovnu bitku za utvrdu Klak, a brojne udruge sudjelovat će na manifestaciji sa sajmom starih obrta, viteškim taborom, predstavama, ali i u natjecateljskim disciplinama srednjovjekovnog mačevanja i streličarstva.


 

 
©2018. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka