NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
PARK PRIRODE LONJSKO POLJE
Središnja Hrvatska
Krapje 30
+385 (0)44 672 080
+385 (0)44 606 449
-
 
 

Lonjsko polje je jedinstveni park prirode u jugoistočnom dijelu Europe i najveće zaštićeno poplavno područje ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom Dunavskom slijevu. Očuvanje prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te flore i faune močvarnih staništa od nacionalnog su i međunarodnog značaja. 

Voda

Najveći vladar Lonjskog polja je voda. Ovdje se susreću rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug. Zbog njihove vrlo složene dinamike, u ovom su području poplave nepredvidive pa se na njih mora računati u svako doba godine. Vodostaj Save nizvodno od Siska može porasti i za 10 m! Ako se u svim spomenutim rijekama odjednom pojave visoke vode, ogromne količine vode se sudaraju i uzrokuju poplave. Područje srednje Posavine može prihvatiti golemu količinu od dvije milijarde kubičnih metara vode. Tako nad Lonjskim poljem voda postaje prioritetnim vladarom, ali sjedinjenjem mudrosti i profesionalnog rada moguće je njome upravljati, a primjer netaknute prirode i života uz rijeku ostaviti za buduće generacije. Između rijeke Save i njezinih lijevih pritoka Lonje, Česme, Trebeža, Ilove, Pakre i Struga nalazimo nepregledne plavne doline, čija biološka raznolikost i estetika krajobraza ovise o vodi i dinamici plavljenja. Nekada prirodno plavljene, a danas vremenski i prostorno regulirane, retencije Lonjskog polja služe za privremeno pohranjivanje vode iz riječnih korita za vrijeme visokog vodostaja rijeke Save.Izgradnja sustava obrane od poplave rijeke Save uvjetovana je povijesnim, zemljopisnim i sociološkim potrebama modernog društva, a započeta je nakon katastrofalne poplave u Zagrebu 1964. godine, kojom je pričinjena velika materijalna šteta. Planirani zahvati unutar projekta «Sava 2000» nisu u cijelosti izvedeni, što je sa ekološkog aspekta pozitivno, imajući u vidu potrebu za modifikacijama i izmjenama sustava u skladu sa održivim razvojem i zaštitom prirode.

Krajobraz

Jednistveni krajobrazni i ekološki sustav Lonjskog polja prostire se na 51000 ha i stvara spoj prirodnih vrijednosti i kulturnog utjecaja. Iako Park prirode pokriva svega polovicu velikog nedirnutog podučja poplavnih vlažnih staništa, Ustanova daje dobar primjer opstojnosti kroz tradicijske oblike korištenja i uspješnu integraciju poplave, šumarstva, stočarstva, zaštite prirode i turizma. Oko 60% ili 30.600 ha površine Parka prirode čine šume koje uglavnom pripadaju nizinskom vegetacijskom pojasu nadmorske visine od 80-150 m. Odlučujući ekološki čimbenik u razvoju šumske vegetacije je voda i mikroreljef. Fitocenološka slika šuma nizinskog vegetacijskog pojasa je složena i odlikuje se bogatstvom šumskih zajednica, biološkom raznolikošću i očuvanosti velikih šumskih kompleksa .Znatan dio poplavnih površina koje nisu pokrivene šumom čine vlažne livade i pašnjaci, a zauzimaju površinu od 12.000 ha. Osim što te površine imaju značajnu ulogu kao retencijsko područje u sustavu obrane od poplave, imaju veliku ekološku i gospodarsku vrijednost. Poplavno razdoblje utječe na obnovu vegetacije, slijeganje hranjivih tvari i obnovu zaliha podzemne vode. Na prostoru plavnih nizina rijeke Save ljudi su se oduvijek bavili poljoprivredom, stoga je ona i danas u okviru smjernica održivog razvoja prioritet. Nakon ratnih razaranja, Sisačko-moslavačka županija krenula je u smjeru razvoja poljoprivrede i turizma, te je napravljena Agroekološka studija kojom su date smjernice razvoja poljoprivrede bez narušavanja ekosustava i estetike krajobraza.

Sustav pašarenja - pašarenje je kao oblik stočarske proizvodnje proizišao iz načina življenja u skladu s prirodnim okruženjem, te se kao takav danas potiče na promoviranje u službi zaštite prirode i stavljanja u funkciju turizma.

Objekti tradicionalne poljoprivrede -  čine važan dio sustava pašarenja, a izgradnja bi se trebala uklopiti u ambijent posavskog krajobraza, te biti ugodna za oko posjetitelja. Gospodarski objekti koji se moraju osigurati za stoku na pašnjacima su hranilišta, pojilišta, plandišta, svinjci, prirodne ograde i staze tjeranja, te za muzne krave staje vanjske klime.

Autohtone pasmine 

Pašnjački kompleksi Lonjskog i Mokrog polja imaju uz domaće simentalsko govedo najveću koncentraciju autohtonih pasmina u Hrvatskoj. Izvorne pasmine – hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, turopoljska svinja i slavonsko-srijemsko podolsko govedo osnova su lokalne ekonomije. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje se kroz držanje nukleus stada autohtonih pasmina aktivno uključila u poticanje održive poljoprivrede i njezine prilagodbe današnjim uvjetima.

  • Hrvatski posavac

Velike prirodne pašnjačke površine su temelj konjogojstvai to je jedan od razloga što se konjogojstvo u Lonjskom polju tako dugo održalo. Posavski konj je zbog svoje građe nastale prilagodbom specifičnim uvjetima podneblja sposoban koristiti pašu koju druga stoka ne može, a svojom genetskom predisponiranošću može odolijevati svim vremenskim uvjetima. Uz pomoć Udruga uzgajivača i Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra posavski konj je dobio priznato ime – autohtoni konj Hrvatski posavac. 

  • Turopoljska svinja

Program očuvanja ove pasmine započeo je prije više godina, ali i danas je u Hrvatskoj ova pasmina kritična za opstanak. U očuvanju izvorne pasmine turopoljske svinje danas su uključeni Plemenita općina turopoljska, Hrvatski stočarski centar, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje i Agronomski fakultet. Isto tako Hrvatska država putem isplate novčanih poticaja pojedinim uzgajivačima daje značajan doprinos očuvanju i zaštiti ove pasmine svinja. 

  • Podolsko govedo

Slavonsko-srijemski podolac se može promatrati kao važan genetski resurs, a također je potrebno istaknuti ekološku i gospodarsku vrijednost u proizvodnji specifičnih proizvoda i obnovi zapuštenih pašnjaka. Država je osigurala novčana sredstva koja se koriste za isplatu novčanih poticaja uzgajateljima, čime se znatno doprinijelo zaštiti i očuvanju ove pasmine goveda. 
 

Riječni rukavci

Riječni rukavci su nastali mijenjanjem glavnog toka rijeke Save kroz povijest zbog čega su ostali odsječeni od matične rijeke. Smješteni su u blizini glavnog toka i većina ih danas nema direktnu vezu sa rijekom Savom. Na području Parka se nalazi 22 riječna rukavca, nisu podložni djelovanju poplava, samo djelovanju oborinskih i podzemnih voda. Izvor su bogatog biljnog i životinjskog svijeta.

Ornitološki rezervati

Na području Lonjskog polja nalaze se dva ornitološka rezervata. Krapje Đol je proglašen posebnim zoološkim (ornitološkim) rezervatom 1963. god., a rasprostranjen je na površini od 25 ha, Rakita sa svojih 430 ha proglašena je specijalnim ornitološkim rezervatom 1969. godine.

Ugroženost staništa prema europskoj direktivi

U okviru programa Europske Unije Life III, u razdoblju od 2002.-2005. proveden je projekat CRO-NEN (www.cro-nen.hr) s ciljem izrade prijedloga karte Nacionalne ekološke mreže kao dijela Sveukupne ekološke mreže (PEEN) i osnove za EU program NATURA 2000. U sklopu projekta utvrđena je rasprostranjenost 270 vrsta i oko 69 stanišnih tipova iz NATURE 2000. Svaka zemlje članica koja pristupa EU dužna je u sklopu ekološke mreže Natura 2000 odrediti Posebna područja zaštite (Special Areas of Conservation-SAC) za staništa i sukladno Direktivi o pticama Područja posebne zaštite (Special Protection Area-SPA).

Fauna

Faunističke karakteristike Lonjskog polja obiluju velikim bogatstvom vrsta i broja populacije ptica, sisavaca, vodozemaca, gmazova, insekata i riba. Bioraznolikost je uvjetovana mozaikom različitog broja staništa i dobro očuvanim prirodnim stanjem okoliša. Lonjsko polje kao neregulirana poplavna nizina ima veliko značenje za ribe, koje su najvažniji sastojak biološkog iskorištavanja rijeka. Značenje poplave je naročito vidljivo kod razmnožavanja i migracija ribe, a praksa je pokazala da svako nesmotreno iskorištavanje rijeka i promjena njenog prirodnog režima ima odraz na riblju populaciju.Od ukupno 20 vrsta vodozemaca, čak 16 vrsta obitava na području Lonjskog polja. Sve vrste vezane su isključivo za vodena staništa, zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode, a njih 5 je zaštićeno i Bernskom konvencijom. Na širem području Lonjskog polja obitava 10 vrsta gmazova (Reptilia). Gmazovi su pretežno termofilne životinje (primaju toplinu iz okruženja), a razvili su se prije 340 milijuna godina od vodozemaca. Na području Lonjskog polja nalazimo dvije vrste kornjača, četiri vrste guštera i šest vrsta zmija. Gmazovi u pravilu ne trebaju vodena staništa za svoj razvoj. Ipak, nekoliko vrsta je svojom biologijom vezano isključivo za vodena staništa, kao npr. barska kornjača, bjelouška i ribarica.

Ptice su danas jedna od najugroženijih vrsta faune, a ujedno su i dobar indikator promjene staništa. U Hrvatskoj je do danas zabilježeno 375 vrsta ptica, od toga 231 vrsta gnjezdarica, što je za europski prosjek veliki broj. Na području Lonjskog polja zabilježeno je 250 vrsta ptica, od čega 134 gnjezdarice. Za europske i svjetske razmjere ovako velika zastupljenost ptica na relativno malom prostoru od 506 km2 daje sliku vrlo bogate ornitofaune. Lonjsko polje je važno gnijezdilište (za neke vrste u Europi i posljednje), prezimljavalište i obitavalište brojnih ptičjih vrsta. Najznačajnije vrste bogate ornitofaune Lonjskog polja čini gotovo trećina nacionalne populacije bijele rode (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), žličarka (Platalea leucorodia), razne vrste čaplji – velika bijela čaplja (Egretta alba), mala bijela čaplja (Egretta garzeta), čaplja danguba (Ardea purpurea), žuta čaplja (Ardeola ralloides), bukavac (Botaurus stellaris), orao štekavac (Haliaeetus albicilla), orao kliktaš (Aquila pomarina), kosac (Crex crex), mali vranac (Phalacrocorax pygmeus).

Istraživanja su pokazala da je od 170 vrsta sisavaca, koji žive u Europi, oko 20 % vezano isključivo na močvarna staništa. Na području Parka prirode Lonjsko polje uočeno je 78 vrsta sisavaca, od čega je 7 vrsta stalno vezano za vodena staništa, a među njima spominjemo: vidru (Lutra lutra), vodene rovke (Neomys fodiens i Neomys anomalus), vodenog voluhara (Arvicola terrestris), dabra (Castor fiber), itd.

Kada govorimo o ugroženosti neke vrste, tada treba napomenuti da vrsta može biti ugrožena na nacionalnoj i međunarodnoj razini. 1963. godine osnovana je Svjetska udruga za zaštitu prirode (IUCN). Povjerenstvo sastavljeno od 7000 stručnjaka prema kategorijama ugroženosti i kriterijima sastavlja crveni popis za opstanak vrsta, a najnoviji Red list, objavljen 2006. može se naći na www.redlist.org. Po istoj metodologiji i kriterijima IUCN-a izrađuje se i crveni popis na nacionalnoj razini, koji se kao i svjetski crveni popis stalno osvježava novim podacima o ugroženosti pojedine vrste (www.dzzp.hr/publikacije_knjige.htm).

Flora

Vlažne livade, pašnjaci, poplavne šume, bare, lokve i stari riječni rukavci obiluju bogatstvom flore. Na području Lonjskog polja možemo naći čak 550 različitih vrsta biljaka od kojih su mnoge u Europi ugrožene ili su na pragu izumiranja zbog devastacije staništa. Najznačajnije vrste Lonjskog polja pripadaju tzv. ilirskoj fitogeografskoj regiji, odnosno nižem šumskom vegetacijskom pojasu. Iz aluvijalne ravnice rijeke Save donosimo samo neke primjere tipične flore: hrast lužnjak (Quercus robur), poljski jasen (Fraxinus excelsior), raznorotka (Marsilea quadrifolia), kockavica (Fritillaria meleagris), vodoljub (Butomus umbellatus).

Ugroženost flore -  razvoj gospodarstva i promjene u uporabi zemljišta zadnjih 50 godina uzrokovale su negativan trend u bioraznolikosti. Hrvatska je kao potpisnica većine međunarodnih ugovora o zaštiti prirode preuzela obavezu utvrđivanja svih ugroženih vrsta biljaka, a sukladno tome zaštitu njihovih staništa. U nedavno uspostavljenoj Nacionalnoj ekološkoj mreži rasprostranjenosti vrsta i stanišnih tipova NATURE 2000 mogu se naći 34 vrste biljaka. 

 

Izvor: web PP Lonjsko polje

 

 

 

 

 

 

 

 

Čigoć - prvo Europsko selo roda  

Čigoć je selo u kojem živi više bijelih roda nego ljudi. 1994.g  Europska zaklade Euronatur proglasila ga je prvim Europskim selom roda. Zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta gotovo na svakoj kući ili štali gnijezda svijaju bijele rode, te je njih više nego ljudi. Naime, u 45 aktivnih gnijezda prebiva više od 200 roda, a u sedamdesetak kuća tek oko 120 mještana, što rječito govori o skladnu odnosu čovjeka i prirode na ovim prostorima.

Selo najčešće posjećuju organizirane skupine učenika koji se u Edukativnom centru Parka prirode upoznaju s prirodnim i kulturnim vrijednostima Lonjskoga polja. Ovdje možete promatrati ponašanje bijele rode iz velike blizine, čuti kako međusobno komuniciraju klepetanjem kljunova, vidjeti roditelje kako krilima štite svoje mlade od prejakoga sunca ili borbu mladunaca za kakav ukusni zalogaj. Jedna drvena kuća na br. 26 uređena je kao informativni i edukativni centar Parka prirode Lonjsko polje i u njoj je obnovljena mala tradicijska stolarska radionica. U selu se također može razgledati etnoizložba tradicijskih alata i predmeta vezanih uz seosko domaćinstvo u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Na obiteljskom imanju koje se bavi seoskim turizmom mogu se kušati tradicionalna jela i pića, a nakon toga proći pješačkim stazama u neposrednoj okolici sela. Svake godine, posljednje subote mjeseca lipnja, u Čigoću se održava velika proslava Dana roda, s bogatim kulturnim, rekreativnim, zabavnim i gastronomskim sadržajima.
Selo je dobitnik još jedne vrlo značajne nagrade: godine 2003. Europska asocijacija za cvijeće i okoliš, sa sjedištem u Bruxellesu, u konkurenciji oko 5700 europskih sela, dodijelila je Čigoću brončanu plaketu Entente Florale za izniman ugođaj i okoliš. 

Krapje – selo graditeljske baštine  
 
Krapje je selo očuvane tradicionalne posavske arhitekture, folklora i običaja. 
U Krapju je kao rijetko gdje očuvana tradicijska arhitektura, specifična za srednju Posavinu. Zbog toga je 1995. Krapje proglašeno Selom graditeljske baštine i vodi se europskim spomenikom kulturne baštine A-kategorije. Prepoznatljivu sliku naselja čine potezi drvenih kuća, najčešće okrenutih užim pročeljima prema cesti, a bočno od njih ulazi se u dvorišta. Uz njih su različite gospodarske zgrade, a svaka služi posebnoj namjeni. To su štale, sjenici, suše, spremišta, svinjci, koševi za spremanje kukuruza, kokošinjci itd. Građene su od vodoravno slaganih hrastovih platica, tzv. planjki, koje su međusobno povezane drvenim klinovima. Slikovitost kuća naglašavaju natkrivena vanjska stubišta, trijemovi, zaštitni krovići i bogato ukrašeni detalji ograda i stupova.

U Krapju se upravo uređuje nekoliko kuća koje će biti sjedište Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje, a u kući br. 1informativni je i edukativni centar. Mnogobrojne posjetitelje ovoga sela djelatnici Parka prirode, osim s kulturnom baštinom, upoznaju i s vrlo bogatom poviješću ovog kraja. Neprijeporno je da Vojna krajina, koja je ovdje postojala gotovo 350 godina, nije samo štitila Europu od osvajačkih pohoda nego je bila i otvorena zona za gospodarsku i kulturnu razmjenu. Osebujno prirodno okruženje Krapja zaslužno je što je 1963. Krapje đol proglašen prvim hrvatskim ornitološkim rezervatom. Tu je iznimno značajno stanište zaštićenih ptica močvarica, poput žličarke i sive čaplje.
Svake godine, koncem rujna, u Krapju se obilježavaju Dani europske baštine, a tom prigodom brojni gosti mogu uživati u bogatom kulturnom, odgojno-obrazovnom, rekreativnom i zabavnom programu.

 

Edukativni programi koji se nude u Lonjskom polju:

Bijela roda u Čigoću

Opis programa:

Dolazak u Informativni centar, u Čigoću br. 26, kratko predavanje o rodama, promatranje roda dalekozorom, obilazak sela i brojenje gnijezda, razgledavanje okućnica pod vodstvom stručnog edukatora, povratak u igraonicu Edukativnoga centra, popunjavanje radnih listića, razgledavanje tradicionalne stolarske radionice i suvenirnice. U dvorištu prijamnog centra, mlađem naraštaju se pruža mogućnost zanimljive i edukativne igre Rodina pustolovina. 
S obzirom na dob posjetitelja, radni listići su izrađeni posebno za mlađu, a posebno za stariju školsku djecu i odrasle. Za predškolski uzrast (dječji vrtići) također je prilagođen određeni program.
Nakon upoznavanjea europskog sela roda, posjetitelji odlaze u retenciju Lonjskog polja u selu Mužilovčici do kojeg se za 10 minuta stiže autobusom a zatim se kratkom šetnjom (20 min) odlazi u polje. U polju stručni vodič upoznaje posjetitelje s bogatstvom flore i faune Parka prirode, a omogućuje im promatranje i fotografiranja pašnjaka s krdima konja, goveda i svinja.

Ovaj program se nudi od 1. travnja do 10. kolovoza, za boravka roda u Lonjskom polju, ali se po želji posjetitelja može ostvariti i nakon odlaska roda u toplije krajeve.

Trajanje programa: 2 – 2,5 sata 

Krapje – selo graditeljske baštine

Opis programa:

Dolazak u prijamni centar Krapje br. 16, kratko predavanje o selu u kojemu je kao rijetko gdje očuvana tradicijska arhitektura nastala u 18./19. st., kuće građene od glasovite posavske hrastovine. Obilazak sela, fotografiranje, razgledavanje kuća i okućnica, popunjavanje radnih listića, slaganje makete posavske kuće u igraonici te obilazak galerijskog prostora i suvenirnice. Po dogovoru i želji posjetitelja, moguć je posjet crkvi Sv. Antuna u Krapju. Obično se ovaj edukativni program proširuje odlaskom u retenciju Lonjskoga polja kod sela Mužilovčice. Po dogovoru, moguć je posjet ornitološkom rezervatu Krapje đol.
Ovaj program se nudi gotovo tijekom čitave godine i namijenjen je svim uzrastima.

Trajanje programa: 2 – 2,5 sata 
 

Žličarka – ptica sa žlicom

Opis programa: 

Dolazak u Infocentar u Krapju kbr.1, kratko predavanje o žličarkama, te odlazak u ornitološki rezervat Krapje đol u prisustvu vodiča-edukatora. Žličarke pripadaju među najneobičnije stanovnike Parka prirode Lonjsko polje. Žličarke su ptice selice, a u Lonjsko polje se vraćaju već u veljači kada se počinju pripremati za gniježđenje. Krapje đol je naš najstariji ornitološki rezervat i najveće gnjezdište žličarke u Hrvatskoj. S obzirom na dob posjetitelja, korisnici ovog edukativnog programa, popunjavaju radne listiće, vode dnevnik promatranja ptica, te sudjeluju u nagradnoj igri Đolingo. Ozbiljniji promatrači ptica mogu naučiti kako se služiti dalekozorom i teleskopom .Ovaj edukativni program se najčešće upotpunjuje s upoznavanjem Krapja, sela graditeljske baštine.

Trajanje programa: 2 – 2,5 sata 


Posavski konj

Opis programa: 

Dolazak u infocentar u Čigoć kbr. 26 ili Krapje kbr. 1, te u prisustvu vodiča-edukatora odlazak u retenciju Lonjskog polja kod Mužilovčice, gdje su na ispaši mnogobrojna krda posavskog konja. Posavski konj ili, kako ga još nazivaju hrvatski posavac, predstavlja izvornu hrvatsku pasminu konja. Zbog posebnih fizioloških osobina, ovaj konj je gotovo čitave godine prepušten prirodi, u kojoj danonoćno prebiva od početka travnja, a često i prije, pa sve do konca listopada. Uspješno se odupire uvjetima močvarnih staništa, žegi i hladnoći, suši i blatu, snijegu i poplavama, te najezdi komarca, muha i obada. Surovi uvjeti staništa učinili su posavskog konja skromnim otpornim i izdržljivim, a istovremeno i utjecali na njegov karakter koji je poslušan, privržen i druželjubiv.
Korisnici ovog edukativnog programa dolaze u neposredni kontakt ove plemenite konjske pasmine, te popunjavaju radne listiće.

Trajanje programa: 2 – 2,5 sata 

Vodozemci u Lonjskom polju

Opis programa:

Dolazak u infocentar u Čigoć kbr. 26 ili Krapje kbr. 1, te odlazak u močvarna staništa Lonjskog polja u prisustvu vodiča-edukatora. U Hrvatskoj živi 20 vrsta vodozemaca, a od toga čak 16 možemo naći u Parku prirode Lonjsko polje. Vodozemci, kako im i ime govori, za svoj razvoj nužno trebaju vodu, i stoga je za njih ovaj Park prirode pravi raj. Izobilje lokava, manje i veće močvare, stari rukavci rijeke Save i brojni kanali omogućuju opstanak mnogim vrstama vodozemaca. Najzanimljiviju i najglasniju skupinu vodozemaca predstavljaju žabe. U proljeće, nakon što su zimu provele sigurno zakopane u mulju ili ispod kakva stabla, žabe kreću prema vodi na parenje. Korisnici ovog programa se upoznavaju sa životnim ciklusom, prehranom, glasanjem te ugroženošću ove životinjske vrste. Posebno zadovoljstvo predstavlja promatranje vodozemaca, te rješavanje nekoliko praktičnih zadataka. Na kraju slijedi popunjavanje radnih listića i natjecanje u skladanju pjesmice «rep kreketaljke».

Trajanje programa: 3 sata 
Napomena: obavezno ponijeti čizme 


Ptica kosac-neumorni livadni pjevač

Opis programa:

Osnovna tema ovog edukativnog programa je ugrožena i zakonom zaštićena ptica kosac (lat. Crex crex). Program je namijenjen za viši uzrast osnovnih škola, ekološke grupe i srednje škole. Isti se prezentira najprije u infocentru Parka prirode (uvodni dio) gdje se saznaju osnovni podaci o Parku prirode Lonjsko polje te kratko predavanje o travnjacima , biologiji kosca, razlozima ugroženosti i načinima zaštite ove vrsta ptica. Zatim se u društvu vodiča-edukatora kreće na terensku nastavu (radionica u prirodi) koja se provodi na travnjacima Lonjskog polja u blizini sela Repušnica gdje su prirodna staništa kosca i tu se uz popunjavanje radnih listića obrađuju različite teme (kako prepoznati najčešće biljne i životinjske vrste u Lonjskom polju, invazivne biljne vrste, tradicijsko stočarstvo, kako kositi da se spasi ptica kosac i dr.).

Rekviziti: dalekozor, radni listići, obične olovke, ravnala za određivanje visine drveća, mjerni štap za određivanje visine vegetacije

Preporučljiva veličina grupe: do 30 djece

Period realizacije edukativnog programa: buduću da je ptica kosac ptica selica, program se može provoditi od sredine travnja do sredine rujna

Trajanje programa: 3 – 3,5 sata 

 

Nizinske poplavne šume u Lonjskom polju

Opis programa:

Glavna tema ovog programa je upoznavanjem s fenomenom poplavnih šuma u Parku prirode Lonjsko polje s posebnim naglaskom na osnovne vrste drveća: hrast lužnjak, poljski jasen, grab, topola i vrba. Program je namijenjen za viši uzrast osnovnih škola, ekološke grupe i srednje škole. Isti se prezentira najprije u infocentru Parka prirode (uvodni dio) gdje se saznaju osnovni podaci o Parku prirode Lonjsko polje Zatim se u društvu vodiča-edukatora kreće na terensku nastavu (radionica u prirodi) koja se provodi na nastavno pokusnom šumskom kompleksu Opeke kod Lipovljana koji je u vlasništvu Šumarskog fakulteta iz Zagreba. Ovdje se obrađuju različite teme vezane uz upravljanje, uzgoj i zaštitu nizinskih poplavnih šuma. Obilaskom šume djeca uz pomoć vodiča-edukatora prave mali herbarij a također rade i dokument tzv.«usvoji drvo».

Rekviziti: dalekozor, radni listići, obične olovke, ravnala za određivanje visine drveća, selotejp

Preporučljiva veličina grupe: do 30 djece

Period realizacije edukativnog programa: ožujak - rujan

Trajanje programa: 3 – 3,5 sata


Rijeka Sava

Opis programa:

Dolazak u Prijamni centar, u Krapju br. 16, kratka prezentacija Parka prirode Lonjsko polje i upoznavanje sa selom graditeljske baštine. Zatim se pod vodstvom stručnog edukatora odlazi na ukracaj na edukativno turističku skelu  „Vodomar“. Uživajući u atraktivnom riječnom krajobrazu prirodnog toka rijeke Save, posjetitelji se mogu upoznati s osnovnim karakteristikama naše najveće rijeke: dinamika vodostaja, geomorfološki i tektonski procesi, prirodna vegetacija i životinjski svijet (ribe, ptice i dr.), korištenje rijeke Save i njezino povijesno značenje. Pri tomeiskusni riječni zapovjednik broda otkriti će Vam mnoge zanimljivosti o rijeci Savi koje niste znali. Na kraju se popunjavaju posebno izrađeni radni listići namjenjeni za ovaj edukativni program. 
Edukativni program „Rijeka Sava“ namjenjen je za djecu završnih razreda osnovne škole, srednjoškolce, studente ali isto tako i za odrasle.
Ovaj program se nudi od 1. ožujka do 30. listopada i po želji posjetitelja može se kombinirati s ostalim edukativnim programima.

Trajanje programa: 2 – 2,5 sata 

 

Izvor: web stranica PP Lonjsko polje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PJEŠAČKE STAZE

Na području Parka prirode postoje dvije uređene poučne pješačke staze:

• Staza Posavaca nudi ugodnu šetnju, u trajanju od dva do dva i pol sata. Tom prigodom možete otkriti kako je čovjek iskorištavajući oranice, livade i pašnjake, ostavio otvorena vrata divljini. Staza govori i o karakteristikama ovog poplavnog područja te o tradicijskom načinu stočarenja na pašnjaku na kojem se nalazi i osmatračnica za promatranje ptica i domaćih životinja koje se nalaze na slobodnoj ispaši. Priča završava o tome kako tradicijski poljoprivredni i proizvodi danas predstavljaju jedinstvenu gastronomsku ponudu na posavskim seoskim turističkim gospodarstvima. Preporučujemo da na ovukružnu poučnu pješačku staze pođete iz Informativnog centra u Čigoću br. 26, gdje ćete dobiti potreban savjet kojim pravcem se kretati.
Staza je kružnog karaktera i na njoj je postavljeno 5 informativno-edukativnih tabli a dugačka je 4.200 m.
Molimo Vas da se za obilazak staza prikladno odjenete (udobne cipele i športska odjeća), a za vrijeme kišnih razdoblja čizme su najbolja obuća. Na stazama nema pitke vode. Ponesite dovoljno tekućine.

reporučujemo da na ove dvije poučne pješačke staze pođete iz Informativnog centra u Čigoću 26, gdje ćete dobiti potreban savjet, kao i besplatnu brošuru «Povedi se čigoćkim stazama«.
Molimo Vas da se za obilazak staza prikladno odjenete (udobne cipele i športska odjeća), a za vrijeme kišnih razdoblja čizme su najbolja obuća. Na stazama nema pitke vode. Ponesite dovoljno tekućine.

•  Staza graničara - ova staza kreće iz Krapja u pravcu pašnjaka Orlinci na kojem se na otvorenoj ispaši nalazi matično stado, danas kritično ugroženog slavonsko-podolskog goveda (podolac). Pozor ! Ne prilazite stadu unutar ograde. Staza nastavlja prema najvećem gnjezdilištu žličarke u Hrvatskoj, ornitološkom rezervatu Krapje đol. Nekada se na tim prostorima protezala Vojna krajina - granica između Austro-ugarskog i Osmanlijskog carstva. Zbog toga su danas uz ovu šetnicu, kao osmatračnice, izgrađene replike drvenih povijesnih stražarnica (čardaka) koji podsjećaju na burnu povijest Vojne krajine i život graničara. Za obilazak ove staze potrebno Vam je oko dva i pol do tri sata ugodne šetnje.

 Poučna šumska pješačka staza Tenina staza

Ova šumska staza zajednički je projekt JU Parka prirode Lonjsko polje i UŠP Zagreb, Šumarije Lipovljani. Staza je izgrađena u granicama PP Lonjsko polje kod sela Piljenice ( nedaleko Vaclavekovog mlina i Ribnjaka Lipovljani) aimenom „Tenina staza“ ona simbolično podsjeća na šumara i hrvatskog pisca Josipa Kozaraca koji je kao prvi upravitelj Šumarije Lipovljani ovdje proveo punih 10 godina (1885. – 1895.). Upravo u ovim šumama on je stvorio svoja najvrednija djela(„Mrtvi kapitali“, „Slavonska šuma“, „Među svjetlom i tminom“, „Tena“, „Mira Kodoličeva“ i dr.)„Tenina staza“ je vrlo lagana pješačka staza kružnog karaktera i dugačka je 2.500 m a na njoj je postavljeno 16 poučnih panoa (hrvatsko/engleski) koji govore o temama koje su vezane za tipičnu nizinsku šumu hrasta lužnjaka i običnog graba.Staza se nalazi na tzv. gredi, odnosno na mikrouzvišenju, te stoga nije u poplavnoj zoni šume.  Ova šuma je prava riznica biološke raznolikosti i šetnja kroz nju nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Staza se koristi isključivo uz stručno vođenje vodiča parka prirode koje treba prethodno najaviti u infocentar parka (tel. 044 672-080).

 Pješačka staza Put starog hrasta

Pješačka staza Put starog hrasta nalazi se u poplavnom području Lonjskog polja kod sela Mužilovčica i pješice je pristupačna samo kada polje nije poplavljeno.Kružnog je karaktera i dugačka je 12 km (cca 2,5 h hoda). Staza u središnjem dijelu prolazi kroz tipičnu nizinsku poplavnu šumu hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Najzanimljiviji dio staze je markantan višestoljetni hrast lužnjak (procjena stručnjaka oko 500 godina). Nakon toga staza prolazi kroz prostrane pašnjake na kojima su posebno atraktivna plandišta na kojima odmara veliki broj stoke (krave te izvorne pasmine domaćih životinja posavski konj i turpoljska svinja). Ovdje možete ostvariti zaista jedinstven fotosafari. Završni dio staze prolazi kraj tzv. materijal grabe koja je raj za ribiče a na kojoj možete vidjeti i mnogobrojne ptice močvarice (bijela roda, siva čaplja, mala bijela čaplja, velika bijela čaplja, čaplja danguba i dr.)

BICIKLISTIČKE RUTE U PARKU PRIRODE LONJSKO POLJE (ukupno 301 km):
U Parku prirode Lonjsko polje nema uređenih športsko-rekreacijskih biciklističkih staza. Zbog toga se ljubiteljima biciklizma preporučuje vožnja postojećom mrežom lokalnih cesta. Biciklističke staze (rute) u Parku prirode Lonjsko polje lagane su i ugodne za vožnju, pogodne za obiteljski turizam i rekreaciju. Visinska razlika gotovo je neprimjetna jer nema većih uspona, a promet na cestama kojima rute prolaze veoma je rijedak, pa su iznimno sigurne. Desetak seoskih domaćinstava koja se bave turizmom nude biciklistima okrijepu i uživanje u orginalnoj posavskoj gastronomiji, a drvene kuće pružaju idealan bike and bed smještaj. 

Posavska ruta (1)
Posavska ruta županijskom cestom slijedi lijevu stranu toka rijeke Save u dužini od 76 km. Počinje podno zidina Staroga grada Siska, a u granice Parka prirode ulazi u europskom selu roda Čigoću. Zatim prolazi kroz tipična posavska sela, kao što su Mužilovčica, Suvoj, Lonja i selo graditeljske baštine – Krapje. Iza Drenovog Boka prolazi kroz naselje Jasenovac, nastavlja prema Košutarici, a završava u selu Mlaka. Netaknuta priroda, srdačni ljudi, posavska drvena arhitektura, etnološke zbirke i prigoda za upoznavanje brojnih lokalnih znamenitosti – pravi su motivi za odabir ove biciklističke rute. 

Subocka ruta (2)
Subocka ruta je kružna, dugačka 41 km, a počinje u Krapju, selu graditeljske baštine, pa nastavlja u smjeru naselja Jasenovac. Prolazeći uz kompleks Spomen-područja, ruta se nastavlja preko mosta na kanalu Strug i dalje prema gradu Novska gdje se odvaja prema selima Nova i Stara Subocka. Ovdje valja pripaziti na nešto gušći promet. Kroz stoljetnu nizinsku šumu ruta stiže u Plesmo, selo rekreativnog ribolova, te završava u Krapju.

Lipovljanska ruta (3)
Lipovljanska ruta također je kružna, dugačka 39 km, a polazi iz Krapja, sela graditeljske baštine. Preko mosta na kanalu Strug, kroz sela Stara i Nova Subocka, ruta se odvaja lijevo prema naselju Lipovljani na čijim se ribnjacima može uživati u promatranju vrlo bogatog ptičjeg svijeta. Potom nas ruta vodi u Kraljevu Veliku, selo bogate povijesti u kojem se nalaze temelji nekadašnje srednjovjekovne utvrde. Ruta nastavlja makadamskom cestom koja pruža izvanredan ugođaj vožnje kroz tipičnu nizinsku poplavnu šumu. Vozeći uz korito slikovite rječice Trebež stiže se u istoimeno selo, a ruta zatim skreće lijevo i završava u Krapju. Upozoravamo da se ovom rutom u naselju Lipovljani biciklisti mogu uključiti u mrežu biciklističkih staza Moslavine. 

SUNJSKA RUTA (4) 
Na Sunjsku rutu dugačku 50 km kreće se s Posavske rute, odakle se iz sela Kratečko atraktivnom vožnjom tradicijskom skelom dolazi na desnu obale Save. Kroz selo S. Selišće dolazi se u općinsko središte Sunju. Ruta zatim prolazi kroz sela Staza, Šaš, Živaja te laganim usponom stiže u povijesno važnu Hrvatsku Dubicu gdje je danas granični prijelaz prema Bosni i Hercegovini. Ovdje se biciklisti susreću s prekrasnom rijekom Unom, a njezinom lijevom obalom u ugodnoj vožnji prolaze kroz sela Tanac i Ušticu do ušća Une u Savu kod Jasenovca. Na kraju ove rute, s novoizgrađenog mosta preko Save u Jasenovcu pruža se izvanredno atraktivan pogled na ušće Une u Savu. 

Unska ruta (5) 
Unska ruta dugačka je 61 km i slijedi isti smjer kao i Sunjska ruta, ali se u Sunji odvaja kroz sela G. Hrastovac i Stubalj prema Hrvatskoj Kostajnici. To je grad izvanredno bogate povijesti na lijevoj obali Une, a danas i na graničnom prijelazu. Dobio je ime po pitomom kestenu (kostanj) koji obilno rodi u okolnim šumama. Preporučujemo kratak odmor u zaštićenoj park šumi Djed s čijeg se restorana-vidikovca pruža nezaboravan pogled na dolinu rijeke Une. Nakon razgledavanja srednjovjekovne obrambene utvrde Zrin grad biciklisti će nastaviti s vožnjom uz lijevu obalu Une kroz Slabinju, Baćin i Hrvatsku Dubicu. Ruta završava na ušću jedinstvene rijeke Une prijelazom preko novoizgrađenoga mosta u Jasenovcu. 

Moslavačka ruta (6)
Moslavačka ruta dugačka je 34 km; kreće iz europskog sela roda Čigoća prema Gušću, a zatim se odvaja desno, prema Svinjićkom, selu poznatom po tradicijskom načinu ribolova. Ruta nastavlja makadamskom cestom prema Strušcu i Osekovu. Atraktivan pogled iz Osekova na Lonjsko polje ne će vas ostaviti ravnodušnima, a možete posjetiti i obližnju Ciglenicu, nalazište ostataka iz rimskoga doba. Ruta ide dalje preko Ravnika i završava u općinskom središtu Popovača gdje možete uživati u blagodatima obližnjih i mnogobrojnih vinskih cesta te kušati poznati moslavački škrlet. Osim toga, ako želite, iz Popovače se možete uključiti u mrežu biciklističkih i treking staza po Moslavačkoj gori. 

 

Izvor: web stranica PP Lonjsko polje

Kalendar pučkih manifestacija u PP Lonsjko polje u 2014. godini

  • Svjetski dan močvarnih staništa Osekovo, 1. veljače 2014.
  • Dan parka prirode, 16. ožujak 2014.
  • Dan planeta Zemlje Osekovo, 19. travanj 2014.
  • Dani donje Posavine Kratečko, svibanj 2014.
  • Dan rijeke Save, 1. lipanj 2014.
  • Repušnički susreti, lipanj 2014.
  • Dan europskog sela roda u Čigoču, 28. lipanj 2014.
  • Tradicijski žetveni običaji u St. Subockoj, srpanj 2014.
  • Konjogojska izložba u Sunji, 12 srpanj 2014.
  • Susret na rijeci Lonji Osekovo, kolovoz 2014.
  • Dan europske baštine i sela Krapje, 20. rujan 2014.

 

 

 
©2018. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka