NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
NACIONALNI PARK KORNATI
Sjeverna Dalmacija
Butina 2 Murter
+ 385(0) 22 435 740
+ 385(0) 22 435 058
-
 
 

Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom. Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.

Geologija 

Zemlja ne miruje! U njezinoj je unutrašnjosti magma u stalnom kretanju i to se kretanje odražava na Zemljinoj površini: Zemljina kora se diže i spušta, izranja i zaranja, lomi se na tektonske ploče, izbijaju vulkani, događaju se potresi, kontinenti „putuju", sudaraju se i razdvajaju, podvlače jedan pod drugog ...

Najstarije stijene koje danas nalazimo u Kornatima jesu dolomiti i vapnenci istaloženi prije nekih 100-tinjak milijuna godina (u vrijeme najmlađeg mezozoika = gornje krede). Tada je Afrička ploča bila znatno južnije nego danas, a između Afrike i Euroazije prostirao se veliki Zemljin ocean nazvan Tethys (današnje Sredozemno more samo je ostatak toga oceana). Kornatski prostor je u potpunosti bio uronjen u to toplo i životom bogato more. Ugibanjem morskih organizama koji su živjeli na ovim prostorima i njihovim taloženjem na morskom dnu, nastali su svi oni dolomiti i vapnenci koji danas prevladavaju u Kornatima (vapnenci su puni fosila morskih školjaka). (Slika 3 – Raspored kopna i mora prije 65 milijuna godina). Nije samo Zemljina unutarnja sila ostavila zanimljive tragove u Kornatima. I promjena globalne klime ostavila je svoj, možda još zanimljiviji trag. Za vrijeme posljednjeg velikog „ledenog doba“, prije 15-tak tisuća godina, zbog goleme količine vode koja je bila „zarobljena“ na Zemljinim polovima, nivo mora je bio za preko 130 metara niži nego što je danas. Pogledamo li dubine Jadranskog mora, nije teško zaključiti da su Kornati u to vrijeme bili sastavni dio kopna, a more je u Jadransku depresiju prodiralo samo do današnje Jabučke kotline. Uslijed globalnog zatopljavanja i relativno brzog taljenja velikih ledenih polarnih kapa, nivo mora je naglo porastao, što je prouzročilo da se dotadašnje kopneno (brdsko) područje odjednom pretvori u usitnjeno otočno (samo vrhovi dotadašnjih brda ostali su na „suhom“). Brojni krški oblici (spilje, jame itd.) odjednom su se našli pod morem pružajući staništa i zaklone najrazličitijim novopridošlim morskim organizmima. Postoje pretpostavke da je otok Kornat s kopnom bio spojen do prije nekih 9-10 tisuća godina, a s Dugim Otokom do prije 2100 – 2400 godina.

Podmorje

Područje Nacionalnog parka Kornati može se okarakterizirati kao područje bogato iznimno važnim zajednicama podmorja koje su, zbog dugogodišnje zaštite, na visokom stupnju očuvanosti.

Do danas je na području NP Kornati zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.U podmorju Nacionalnog parka „Kornati" prisutan je velik broj NATURA 2000 vrsta i staništa koja ovom području osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih područja - mreži NATURA 2000.

Muljevito-pjeskovita dna u priobalju kornatskih otoka nastanjuju naselja morske cvjetnice posidonije (Posidonionoceanicae). Ta je biljka prilagođena životu u čistom i bistrom moru. Sredozemni je endem. Njena naselja obogaćuju more kisikom te je nazivamo „plućima mora", a važno je stanište, hranilište i mrjestilište mnogim organizmima. Zbog svojih vrijednosti, ovo je prioritetno NATURA 2000 stanište. 
 Vrlo interesantno stanište, tzv. koraligen prisutno je na strmcima („krunama") na pučinskoj strani vanjskog niza otoka. Stanište je sastavljeno od crvenih algi koje iz mora vežu vapnenac i ulažu ga u svoje tijelo. Ovdje je prisutna velika raznolikost vrsta kojima odgovaraju uvjeti smanjene svjetlosti - spužve, koralji, mahovnjaci, crvene i smeđe alge. Često se, ploveći po akvatoriju, susretne dobri dupin (Tursiopstruncatus), najčešća ali i jedina trajno nastanjena vrsta dupina u Jadranu. Prema dosadašnjim istraživanjima, populaciju koju nalazimo na području parka čini 30 jedinki, a najčešće se viđaju u njegovu južnom dijelu.
Nerijetko se tu mogu susresti i trome ali simpatične morske kornjače, jedne od najugroženijih životinja na svijetu. Jedini stalni stanovnik Jadrana, glavata želva (Carettacaretta) čija odrasla jedinka dostiže duljinu oklopa i do 110 cm te tjelesnu težinu i do 115 kg, u Jadran dolazi radi ishrane i zimovanja te u kornatskoj morskoj oazi nalazi obilje hrane i potreban mir.

Pojedini podaci o fauni otočja stari su gotovo stotinjak godina, dok se neki baziraju na usmenim priopćenjima koje je vrlo teško provjeriti ili ih uzeti za ozbiljno. No u nekoliko posljednjih godina pokrenula su se pojedina istraživanja u smislu inventarizacije otočne faune Kornata, što od strane naših znanstvenika, što od strane naših studenata biologije s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Fauna

Fauna je vrlo bogata, pa su ovdje samo neke skupine životinja.

  • Kukci: Leptiri - do sada je za park zabilježeno 18 vrsta dnevnih leptira i dominiraju vrste iz porodice šarenaca (Nymphalidae). Mravi - u našem parku živi 35 vrsta mrava!! Zamislite, tko bi to rekao!! U onom „pustom" kamenjaru, pa toliko mravljih vrsta.
  • Vodozemci: Budimo realni, na Kornatima postoje takvi tipovi staništa koji nisu baš „gostoljubivi" prema vodozemcima, no ipak ovdje živi jedna jako prilagodljiva kopnena vrsta, a to je zelena krastača (Pseudepidalea viridis).
  • Gmazovi:Gušteri - osim dviju vrsta gušterica - primorske gušterice (Podarcis sicula) i krške gušterice (Podarcis melisellensis), ovdje obitava i kućni macaklin (Hemidactylus turcicus), koji je večernja odnosno noćna životinja. Zanimljivo je da macaklin na nogama ima prijanjaljke koje mu omogućavaju da se penje po stropu pa čak i po staklu.
  • Zmije - sa sigurnošću se može reći da ovdje obitavaju četiri vrste zmija – zmajur (Malpolon insignitus), kravosas (Elaphe quatuorlineata), šara poljarica (Hierophis gemonensis) i crvenkrpica (Zamenis situla). Podaci o postojanju otrovnica u parku ne postoje.
  • Ptice: U parku postoje dvije relativno veće kolonije galeba klaukavca (Larus cachinnans michahelis), jedna sa cca 400-500 pari i druga sa cca 200-300 pari. Osim kolonije galebova, tu je i kolonija morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmaresti) sa približno 150 pari, zatim kolonije triju vrsta čiopa - bijela čiopa (Apus melba), čiopa (Apus apus), i smeđa čiopa (Apus pallidus). Zanimljivost čine i nekoliko gnijezda sivog sokola (Falco peregrinus), ušare (Bubo bubo) i gavrana (Corvus corax). Od pjevica ovdje gnijezde: primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala), bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans), primorska trepteljka (Anthus campestris), modrokos (Monticola solitarius), kamenjar (Monticola saxatilis) i brojne druge ptičje vrste.Kornati su posebno zanimljivi u doba migracija (selidbe) ptica, kada se na ovom prostoru mogu vidjeti brojne vrste selica poput atraktivnih ždralova (Grus grus), vlastelica (Himantopus himantopus), sivih čaplji (Ardea cinerea), i mnogih drugih.
  • Sisavci: Ovo područje nije baš «stvoreno» za krupne predatore (konfiguracija terena, malene površine i ograničenje hrane i vode), ali je zato na otoku Kornatu prisutna kuna, koja je najvjerojatnije uspjela istrijebiti kornatsku populaciju zeca prisutnu do prije dvadesetak godina. Naravno, vrijedno je spomenuti i desetak vrsta šišmiša koji su zabilježeni u parku.
  • Špiljska fauna - Veliku pozornost privlače speleološki objekti. Spilje i jame kao jedan od fenomena krša, značajne su za biološku raznolikost ovog područja. Osim niza specifičnosti, one potencijalno mogu sadržavati u svojim ekosustavima i niz faunističkih rariteta (npr. endemskih vrsta). Dosadašnja istraživanja pokazala su vrlo zanimljive nalaze stigobiontnih životinja (podzemne vodene životinje), kako u sloju boćate vode tako i u morskoj vodi dubljih dijelova istraživanih jama. Potvrđen je nalaz endemske vrste rakušca Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.

Flora

Otočje NP Kornati obuhvaća  89 otoka otočića i hridi. Taj veliki broj otoka , različite geomorfološke osobine, njihov oblik, klimatski uvjeti, strmci (krune) na vanjskom nizu otoka čine kornatsko otočje osebujnim, što se očituje u flori i vegetaciji. U prirodoznanstvenom, osobito u biogeografskom pogledu kornatsko otočje pripada jednom zasebnom jadranskom vegetacijskom sektoru mediteranske regije za koju je značajno međusobno udruživanje biljaka istočno mediteranskog i zapadno mediteranskog flornog elementa koje ovdje imaju zapadne, odnosno istočne granice svojih areala, te s jedne strane s opće mediteranskim i s druge strane posebnim endemičnim biljkama, dok vegetacijsko-fitogeogafski pripadaju eumediteranskoj zoni crnike. Kornati su nekada bili pokriveni šumom crnike koje su kroz stoljeća (kao i drugdje na Mediteranu) ljudi svojim djelovanjem pretvorili u kamenjarske pašnjake.Današnja vegetacija mogla bi se svrstati u dvadesetak biljnih zajednica od kojih su neke samo fragmentarno zastupljene.
Među značajnijim zajednicama mogu se navesti:

  • Vegetacija pukotina stijena (hazmofitska vegetacija) - zajednica busine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae) vezana za vapnenačke stijene eumediteranskog vegetacijskog pojasa s karakterističnom vrstom dubrovačkom zečinom (Centaurea ragusina) kao ilirsko - jadranskim endemom. Stanište dubrovačke zečine su pukotine okomitih karbonatnih stjena (područje strmaca vanjskih otoka). Ova endemska zajednica relativno je siromašna vrstama zbog jako ekstremnih ekoloških uvjeta (izloženost zaslanjivanju, suncu, jakom vjetru) i čini posebnost kornatskog područja.
  • Vegetacija vapnenačkih obalnih grebena (halofilna vegetacija) - zajednica uskolisnog trputca i mrižice (Plantagini-Limonietum cancellati) s karakterističnim vrstama: uskolisni trputac (Plantago holosteum) i rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum).
  • Sastojine drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides). Ova vrsta kod nas i u čitavom Sredozemlju čini posebnu zajednicu Oleo-Euphorbietum dendroidis i zadržava se u okvirima strogo određenih ekoloških uvjeta (topline i suše). Ima jedna zanimljiva posebnost kod drvenaste mlječike, a to je da ima «afrički mentalitet». Kroz jesen i zimu lista i cvate, u kasno proljeće odbacuje lišće, a ljeti ostaje gotovo sasvim gola. Takvo ponašanje je karakteristično za neke biljke sjeverne Afrike, gdje suša prekida vegetaciju, a ne hladnoća.
  • Šumska zajednica mirte i crnike (Myrto-Quercetum ilicis) sa svojim degradacijskim stadijima.
  • Ruderalna nitrofilna zajednica pašnjaka dragušice i bijelog tetrljana s mogorušem (Scolymo-Marrubietum incani-brachypodietosum ramosi) Ova zajednica javlja se na mjestima pretjerane ispaše i prevladavaju pretežito bodljikave vrste.

Speleologija

Pposljednjih desetak godina veliku pozornost biologa privlače speleološki objekti kopnenog (otočnog) djela Nacionalnog parka Kornati. Spilje i jame kao jedan od tipičnih fenomena krša, značajne su za biološku raznolikost ovog područja. Osim niza specifičnosti, one potencijalno mogu sadržavati u svojim ekosustavima i niz faunističkih rariteta (npr. endemskih vrsta), stoga je dobro sustavnije pokrenuti biospeleološka istraživanja vodene faune anhihalinih špilja i jama na području parka, a dosadašnja istraživanja pokazala su vrlo zanimljive nalaze životinja, kako u sloju boćate vode tako i u morskoj vodi dubljih dijelova istraživanih jama. Potvrđeni su nalazi endemskih slatkovodnih vrsta rakušaca Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.

 

Izvor: web NP Kornati

Kulturne vrijednosti

Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka u području Kornatskog otočja datiraju još iz doba neolitika. O tome svjedoči nalazak kamene sjekire nađen u polju Željkovci, podno brda Pedinka na otoku Kornatu.
Prva potvrđena kolonizacija Kornatskog otočja bilježi se u vrijeme Ilira. Male četverokutne nastambe, pojedinačne ili u grupama (kao što su ispod Pedinke, iznad Željkovaca, Pod selo kod Trtuše i Grbe na Žutu), gradine (Ščikat, Stražišće, Tureta, Grba) i gomile (tumulusi; gotovo na svim uzvišenjima na otoku Kornatu i Žutu), svjedoče o značajnoj naseljenosti otočja u pretpovijesno doba. Stočarstvo je bila glavna privredna djelatnost, ali je i ribarstvo igralo značajnu ulogu u ekonomiji tadašnjih stanovnika.
I starim Rimljanima se ovaj prostor činio interesantnim za stanovanje i gospodarsko iskorištavanje. Rimska gradnjaVillae rusticae u Proversi i bazena za ribe na Svršati, presjekli su (vjeruje se) jedinstveni zivotni prostor Ilira na Kornatima i na Dugom Otoku, što je po nekim autorima vjerojatno bio kritični događaj za kontinuitet i intenzitet ilirske naseljenosti na ovim prostorima. Ostali tragovi antičke gradnje koji svjedoče o rimskoj kolonizaciji Kornata, danas su uglavnom pod morem: pristanište u Piškeri i Šipnatama, lučki uređaji u Veloj Proversi, solana u Šipnatama.
Crkvica Gospe od Tarca, skromna jednobroda sakralna građevina (tip ruralne kasnoromaničke crkve) sagrađena na mjestu starokršćanske bazilike i izgrađena najvjerojatnije od ostataka te starije crkve.

Vrijeme Bizanta ostavilo je po mnogima najmarkantniju građevinu koju danas nalazimo u Kornatima: utvrdu Tureta na otoku Kornatu (graditeljstvo kasne antike i ranog srednjeg vijeka - vjerojatno iz 6. stoljeća). Za utvrdu se pretpostavlja da je imala vojnu namjenu sa svrhom osiguranja i kontrole plovidbe tada prilično nesigurnim Jadranskim morem.
Vrlo zanimljivo zdanje iz doba Bizanta jest i starokršćanska trobroda bazilika koja se nalazi u podnožju utvrde Tureta, a kojoj je i danas vidljiv veći dio apside i dio nekadašnjih temelja. S obzirom na veličinu crkve (30 x 13), pretpostavlja se da je u to vrijeme na Kornatima boravio znatan broj stanovnika. U neposrednoj blizini crkve (u današnjem toru za ovce), nalaze se tragovi temelja nekadašnje zgrade za koju se dvoji se da li se radilo o samostanu templara ili o benediktinskom samostanu. Zanimljivo je da se Kornat kroz cijeli Srednji vijek nazivao imenima kao što suInsulae Sanctae Mariae, Stomorin otok i slično, upravo po ovoj crkvi (crkva Svete Marije).

Tradicijske vrijednosti

Murtersko – betinski životni prostor (obradivi zemljište i pašnjaci) pruža se na nekoliko udaljenih prekomorskih lokacija: Murterski školji (otočići uz Otok), Modrave (maslinici uz Jadransku cestu nasuprot Otoka), Makirina, (maslinici na kopnu do kojih se je dolazilo brodom), te Kornati, Žut i Sit sa svojim otocima i portima. Budući da obala uz ove parcele nije raspolagala gotovo nikakvom infrastrukturom za prihvat brodova, gajeta je morala biti tako konstituirana da može pristupiti doslovno na svakom mjestu.

No teže je bilo udovoljiti ostalim konstitucijskim zahtjevima: veličini i navigacijskim sposobnostima. Brod je najprije trebao odgovoriti načelu multifunkcionalnosti, a to znači da je morao biti, slikovito kazano, i ribar i težak i transporter: što je moguće lakši za ribolov, što teži i čvršći za jedrenje i transport, što veće zapremnine za poljoprivredne poslove i prijevoz dobara.
Sa funkcionalne strane gledišta, to su trebala biti tri broda u jednom. Druga bitna odrednica ovog broda je relativna lakoća upravljanja, jer je njima upravljala obiteljska posada. Gajeta je dakle obiteljski brod. Kad kažemo obiteljsko do znači tolik da s njime u normalnim okolnostima može upravljati jedna osoba u punoj snazi netko (obično slabašniji) od ukućana dijete ili starac.

Kornatski brod

Gajetu i sve druge veće ili manje brodove od nje, pokretalo je latinsko jedro i/ili vesla.
Za razliku od prvih četvrtastih jedara iz antike sa kojima se je plovilo samo u krmu i suvremenih jedara koja su postavljene uz visoke jarbole, latinsko jedro visi na dugoj motki, lantini i ima trokutast oblik. Prednost ovog jedra je u relativno lakom rukovanju njime, dobro je držalo brod kada se jedrilo „treso" ili „u provu", lako se moglo saviti ili razviti prema potrebi. 
U olujnom vjetru jedro bi se kratilo pomoću trcalora.
Gajeta nije bila laka na veslu i ondašnje oceanske razdaljine do kornatskih porata, uz nesretan kurenat, prevaljivalo se satima, a ponekad i danima. Na veslu su bili mnogo lakši kaići, koliko zbog veličine toliko i zbog drukčije konstrukcije. No kaići su imali tu manu da zbog male zapremnine nisu mogli prevoziti travu, ni drva, ni mast, ni masline, ni barila usoljene ribe... Tko je imao samo kaić, morao je posuđivati gajetu, a brod je kao žena: nerado se posuđuje drugima. Razlog tome bio je i to što je, naravno, svaka gajeta imala i svoju ćud : slaba na burtižu, teška na veslu, vergulasta...pa se nenaviklu novom korisniku mogla dogoditi i nevolja. Mnoge su gajete zbog svojih osobitih karakteristika, ali i onih svojih vlasnika, uz službeno ime iz papira, dobivale i nadimke: Joškovica, Lupežica, Popivača....

Kornatska kuća

Kornatsko otočje, osim pomorskog dobra, u potpunosti je u privatnom vlasništvu.
Sadržajno posjed pojedinog vlasnika se u pravilu sastoji od  velikog pašnjaka (krš), više manjih obradivih površina (ograde) i kuće. Kornati su specifično nastanjeno područje. Kurnatari svoj domicil imaju izvan Kornatskog arhipelaga (Murter, Betina, Zaglav), pa je kornatska kuća zapravo druga kuća u svakom smislu: po važnosti, po veličini, po opremljenosti itd.

Kornatska kuća je krajnje skromno monovolumno „sklonište", ali neophodno za korištenje posjeda i s brojnim namjenama: za odmor, za čuvanje alata i druge opreme, prehranu, privremeno skladištenje kornatskih proizvoda, kao sklonište od nevremena itd.

U Kornatima se razlikuju kuće na „vlastitom posjedu" od „kuća u portu" . Da bi lakše koristio svoj posjed u Kornatima, daleko od svog domicilnog naselja, vlasnik je morao u najbližoj maritimnoj pogodnoj uvali, gdje je mogao sigurno vezati brod, sagraditi kuću. Ali malo je vlasnika imalo imalo svoj posjed u pogodnoj uvali, pa su kuće u portu u pravilu izgrađene na „tuđem" terenu, ili kao što je to slučaj u Vruljama na nasipu (na moru). U oba slučaja, prostor se je morao štedjeti, pa su kuće građene na najmanjim mogućim česticama i u gustim nizovima.

"Kuća u portu" zaostaje od "kuće na posjedu" po kvaliteti izgradnje i pravilu je prizemnica koja ne prelazi visinu od 220 cm, građena je od kamena, a osim vrata, na kući se je mogao nalaziti i mali prozorčić (hurijada) dimenzija 60x50 cm.

Da bi ostao u Kornatima, Kurnatar je morao biti oboružan mnogim znanjima i vještinama. Morao je biti mornar, pastir, težak, ribar, obrtnik, kuhar...i sve to u jednoj osobi.Što se donese sa sobom, to se u Kornatima ima, što se popravi ili napravi s tim se raspolaže.

 

Izvor: web NP Kornati

 

Izleti

Ukoliko poželite posjetiti Kornate izletničkim brodom na izboru Vam je cijela paleta mogućnosti tipa i kapaciteta izletničkih brodova. Jednodnevne posjete NP "Kornati" organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori registrirani za djelatnost prijevoza putnika brodom i koji s Javnom ustanovom "Nacionalni park Kornati" sklope ugovor za obavljanje takve djelatnosti u NP "Kornati". U sezoni (srpanj, kolovoz) svi brodovi uglavnom voze izlete svaki dan. U predsezoni i podsezoni (svibanj, lipanj, rujan, listopad) je ponuda izleta uglavnom bazirana na grupama kojima se mogu priključiti i individualni izletnici. Cijene izleta, rute, vrijeme polaska i povratka, aktivnosti itd. određuju organizatori izleta, no uglavnom su u ponudi cjelodnevni izleti s polaskom ujutro (oko 9.00) i povratkom u poslijepodnevnim satima (oko 18.00). 

Izleti se običajno sastoje od:

  • vožnja do Kornata, prolazak Kornatskim arhipelagom
  • stanka za ručak (na brodu ili u nekom od malih Kornatskih restorana)
  • te stanka ili dvije za kupanje i razgledavanje.
  • cijena uključuje: prijevoz brodom, ulaznicu u Nacionalni park Kornati, ručak i vodiča a kreće se u rasponu od 200-300 kn (ovisno o organizatoru).

Smještaj

Rezerviranje i organiziranje smještaja u prostoru NP "Kornati" obavljaju privatni iznajmljivači i turističke agencije koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti i koje s Javnom ustanovom "Nacionalni park Kornati" sklope ugovor za obavljanje djelatnosti smještaja posjetitelja u NP "Kornati". Pored pružanja usluge smještaja, moguće je od iznajmljivača ili agencije zatražiti i dodatne usluge kao sto su najam čamca, povremenu dopremu različitih potrepština s kopna i slično.

Ronjenje i snorkeling

Za snorkeling (ronjenje bez autonomne ronilačke opreme) nije potrebna nikakva posebna dozvola, a ronilački posjet uz uporabu autonomne ronilačke opreme smije se obaviti samo u organiziranim i odobrenim grupama i to isključivo u organizaciji nekog od pravnih i/ili fizičkih osoba koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti i koje s Javnom ustanovom "Nacionalni park Kornati" sklope ugovor za organiziranje i vođenje ronilačkih posjeta u NP "Kornati".

Pješačenje po Kornatskim otocima

Brojni kornatski vidikovci nude doista nezaboravne trenutke i dojmove. Zanimljivi geološki i geomorfološki fenomeni, koje ćete zasigurno vidjeti, ostaju dugo u sjećanju. Do vidikovaca nije posebno teško doći. Ipak, ljeti treba imati na umu jako sunce koje može pješačenje učiniti nesnosnim. Ponesite kape i ostalu opremu protiv sunca, jer je hlada u Kornatima jako malo.
Kopneni dio NP "Kornati" u potpunosti je u privatnom vlasništvu uglavnom mještana Murtera s obližnjeg istoimenog otoka. Stoga se, prilikom pješačenja po otocima, ponašajte se kao dobar i pažljiv gost.

 

Izvor: web NP Kornati

 
©2018. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka