NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
PARK PRIRODE MEDVEDNICA
Središnja Hrvatska
Bliznec b.b.
+385(0)1 4586 317
+385(0)1 4586 318
-
 
 

Park prirode Medvednica izgrađuju stijene široke stratigrafske pripadnosti, od paleozoika do kvartara sa zastupljenošću svih genetskih tipova stijena; magmatske, sedimentne i metamorfne, što nam pak govori da Medvednica ima dugu i burnu geološku povijest. Neposredni kontakt stijena različite starosti, zatim različiti smjerovi pružanja slojeva, kao i njihovi međusobni odnosi, ukazuju na složenost tektonskih procesa. Karakteristične su i rasjedne linije, a njihovim smjerom određen je oblik i pravac pružanja Medvednice. U tom pogledu značajni su rasjedi uz sjeverozapad i jugoistočni gorski rub, kojima je gora ograničena s jedne strane prema Zagorju, a s druge prema Savskoj ravnici.

Flora Medvednice

Biljni pokrov Medvednice najvećim dijelom predstavljaju šume (63.6%). Na Medvednici se javljaju, iako rijetko i u malim sastojinama, sredozemni (gospin vlasak, pucalina, jesenja šašika), alpski (alpski jaglac) i stepski (šaš crljenak) florni elementi. Veliki dio vrsta pripada srednjoeuropskom flornom elementu, npr. kalnička šašika (Sesleria tenuifolia Schrad. ssp. kalnikensis), endem Medvednice, koja raste u bukovim i hrastovim šumama na stijenama ispod Roga. U šumskim zajednicama Medvednice. Ovdje nalazimo i tri stabla koja su Zakonom o zaštiti prirode zaštićena kao Spomenik prirode – pojedinačno stablo. To su Gupčeva lipa ( Tilia platyphyllos Scop.) u Donjoj Stubici, stara tisa ( Taxus baccata L.) na Šupljaku i stara tisa kod Horvatovih stuba. uz odgovarajuće vrste drveća i grmlja zastupljene su i brojne prizemne vrste. Osobiti ukras šuma su proljetnice: šafran, visibaba, proljetni drijemovac, jaglac, velecvjetni kukurijek, pasji zub, šumska ciklama i druge vrste koje cvatu u proljeće.

Fauna Medvednice

Raznolika staništa na Medvednici (šume, šikare, livade, krčevine, gorski potoci i dr.), kao i visinska raslojenost, pružaju dom raznolikoj fauni. Ipak, širenjem prigradskih područja Zagreba, naselja i komunikacija, ta staništa su znatno promijenjena. Mnogih vrsta koje su ovdje obitavale, više nema. Na Medvednici je u davnoj prošlosti obitavao medvjed, u prilog tome svjedoči i ime gore Medvednica kao i potoka Medvešćaka, pa Medvedgrad i Medvedski breg kod Čučerja. Godine 1883. god. ubijen je kod Stubice posljednji ris. Mnoge vrste životinja znatno su prorijeđene, na primjer kune i divlja mačka su rijetke, dok je vidra, koja je nekad nastavala potoke, nestala iz biotopa Medvednice.
Današnji životinjski svijet Medvednice čine: beskralješnjaci: leptiri, mravi, tvrdokrilci, štipavci, rakovi, puževi i kralješnjaci:ribe, vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci.  

Vode
Medvednica obiluje vodama.Oborinske se vode brzo slijevaju, ovisno o nagibu i sastavu terena. Na škriljavcima koji su nepropusni, vode je više i javljaju se izvori, primjer je potok Bliznec koji je duboka potočna dolina. Na vapnenačkim i dolomitnim stijenama koje su propusne, nema površinskog otjecanja vode, već se oblikuju tipični krški oblici (npr. širi prostor Ponikava). Izvori Medvednice su općenito skromnog kapaciteta, ali su mnogobrojni.Na području Medvednice ima nekoliko toplih izvora različite kvalitete i izdašnosti (Stubičke Toplice, Zelina, Gornja Dubravica). Javljaju se na rasjedima, gdje voda zagrijana u dubini zemlje prolazeći kroz karbonatne stijene izbija na površinu. Takva su i Sutinska Vrela kod Podsuseda. Potoci Medvednice su izrazito brdskog tipa; gornji tok je strm, a donji položit. Vodotoci južne padine Medvednice, zahvaljujući brojnim izvorima i sakupljanju oborinskih voda s obližnjih padina bogati su vodom cijele godine. Bogatstvo vode dokazuju i mnogi nekadašnji mlinovi, posebno na potoku Miroševcu koji dobiva vodu iz brojnih pritoka u gornjim dijelovima Medvednice: Ribnjak, Jelovčina, Suhodol, Trnava, Bidrovac. U srednjem toku Trnave nalazi se najjače vrelo na Medvednici – Tisova peć . To vrelo danas je djelomično kaptirano i služi za opskrbu vodom. Potok Markuševac izvire nedaleko od planinarskog doma «Puntijarka» na 991 m. Kraj potoka Markuševca nalaze se dva jaka izvora, Mrzljak Srednji i Mrzljak Donji . Svoj tok završava utokom u potok Štefanec. Od posebnog značenja za grad Zagreb, zbog perivoja Maksimir, je potok Bliznec , koji izvire u najvišim predjelima Medvednice, između vrhova Sljeme 1033 m i Puntijarka 991 m, u blizini 12 m visoke stijene Šumarev grob. Potok nema jedan izvor, nego se voda sakuplja iz niza strmih jaraka.

Klima

Medvednica, u odnosu na okolne nizinske krajeve, ponaša se kao «otok» u klimatološkim svojstvima, s više oborina, nižim temperaturama, trajanju i količini snježnog pokrivača. oblaci iznad Zagreba. Područje Medvednice nalazi se u temperaturnoj zoni u kojoj se temperatura zraka smanjuje za 0,5°C na svakih 100 metara. Prema karakteristikama godišnjeg hoda oborine Medvednica ima obilježje kontinentalnog oborinskog režima s maksimumom oborina u toplom dijelu godine (IV-IX) mjesec. Relativna vlažnost zraka je najviša u hladnom dijelu godine i u pravilu je veća na postajama s većom nadmorskom visinom zbog nižih temperatura, ali i bujnije vegetacije. Ljeti se na Medvednici može naći ugodno osvježenje. Zimi je ponekad prisutna i temperaturna inverzija. Naime, anticiklona se zimi razvija nad hladnim kontinentom. Kada joj je središte blizu, u Zagrebu je hladno i tmurno, a na Sljemenu je toplije. Srednja godišnja temperatura zraka je na Medvednici 6,2°C, a u Zagrebu 11,4°C. Srednja temperatura ljetnih mjeseci u prosjeku je za 6°C niža od onih u Zagrebu.

 

Izvor: web stranica PP Medvednica

Medvedgrad

Podignut je na poticaj pape Inocenta IV u 13. stoljeću, a dao ga je izgraditi tadašnji biskup Filip koji je bio u dobrim odnosima s Belom IV. Izgrađen je radi obrane od Tatara na brdu Mali Plazur – na vrhu južnog obronka na izuzetno povoljnom položaju, s tog položaja se moglo nadzirati prostor od Medvednice na sjeveru do Turopolja na jugu, a riječni put uz Savu (gdje je nekad bio brodski prijelaz) je štitio drugi utvrđeni grad Susedgrad.

Godine 1994. podignut je spomenik svim hrvatskim junacima – Oltar domovine, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića. Kamene kocke napravljene od stijena iz različitih dijelova Hrvatske, koje kao da su se posložile u hrvatski grb. Na kockama su isklesani motivi iz doba kneza Branimira, veliki križ, te stihovi hrvatske himne. Tu su i stakleni elementi tzv. suze koje simboliziraju tešku povijest hrvatskog naroda.

Iako nikad napadnut Medvedgrad je imao burnu povijest pa ne čude brojne priče i legende koje ga prate. Zasigurno najpoznatije su one o zloglasnoj Crnoj Kraljici - opakoj vladarici Medvedgrada, čije prisustvo možete i danas osjetiti u šetnji zidinama.

Rudnik Zrinski

Na području Medvednice nalazi se prostor poznat pod imenom Rudarski vrt koji ima mnoštvo podzemnih hodnika, usjeka, jalovišta, puteva i otvora  što nam govori da su se ljudi na ovom području u prošlosti bavili rudarstvom. Kralj Matija Korvin dodijelio je 1463. godine grofu Petru Zrinskom kraljevsku rudarsku povlasticu koja njemu i njegovu potomstvu omogućava da na svim svojim posjedima otvore rudnike zlata, srebra i drugih kovina. Ta povlastica omogućila je Zrinskima rudarenje na Medvednici, na području Rudarskog vrta. Potomak Petra Zrinskog, Nikola, potpisuje 1527. godine ugovor sa Zagrepčanima koji im daje pravo na rudarenje. Tada otpočinje povijest rudarstva u Rudniku Zrinski. U povijesti su ostali zapisi o dvojici građana Zagreba, Matiji Cinaberskom i Jakobu Gašparinu, koji su početkom 17. stoljeća ovdje rudarili više od dva desetljeća. Višegodišnjim radom mnogih rudara nastalo je mnoštvo hodnika kojima danas možete prošetati.

Špilja Veternica

Špilja Veternica je 1979. godine zaštićena zakonom kao geomorfološki spomenik prirode. Ulaz u špilju se nalazi na nadmorskoj visini od 320 m, a njena ukupna duljina iznosi 7128 m, a dužina glavnog kanala iznosi 2622 m. Za posjetitelje je uređeno prvih 380 metara špilje. Veternica je svojom duljinom peta po dužini špilja Hrvatske, a najduža u sjevernoj Hrvatskoj. Značajno je arheološko i paleontološko nalazište kao i poučni primjer krških pojava. Pozornost javnosti na tu špilju prvi puta svraća 1889. godine Dragutin Gorjanović Kramberger.

Turistički uređen dio Veternice prikazuje geomorfološke fenomene koji se rijetko viđaju u klasičnim turističko uređenim špiljama: erozijski oblici zvani vrtložni lonci koji govore o nekadašnjem vodenom toku, pješčane dine zaostale od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice, donju čeljust izumrlog špiljskog medvjeda (Ursus speleus), fosilno blato, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile školjkaša iz roda Pecten, ježinaca Clypeaster na stropu, Kameni slap (saljev nastao cijeđenjem vode preko stijene i taloženjem sigovine) itd. Kako u cijeloj špilji, tako i u turističkom dijelu špilje hibernira ili provodi zimski san četrnaest vrsta šišmiša.Špilja Veternica nalazi se u jugozapadnom dijelu Medvednice, iznad sela Gornji Stenjevec. Udaljena je nepunih 9 km od centra Zagreba. Dobila je ime po struji vjetra koja se javlja na ulazu uslijed razlika u temperaturi zraka tijekom godine (stalna temperatura špilje je oko 10° C). Zagrebački speleolozi kontinuirano istražuju špilju i crtaju nacrte podzemnih hodnika još od pedesetih godina prošlog stoljeća. 

Putovima Neandertalca

Ovaj program nastao je s ciljem umrežavanja kulturno-turističkih destinacija i prirodnih resursa na području sjeverozapadne Hrvatske koje su sadržajem vezane na temu peleontološke i geološke baštine. Riječ je o slijedećim destinacijama: Muzej krapinskih neandertalaca, Špilja Vindija, Špilja Veternica, lokalitet Gaveznica te fosilni ostaci Radoboja. Jedan od specifičnih ciljeva zajedničkih aktivnosti je povezati postojeća nalazišta neandertalaca (Krapina, Vindija, Velika pećina, Veternica) s drugim zanimljivim lokaliteteima (Gaveznica- Kameni vrh, Radoboj, Rudnik Zrinski) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i staviti ih u turističku ponudu koja bi pomogla razvoju cijele regije.

Usvoji šišmiša

Javna ustanova Park prirode Medvednica razvila je program za ljubitelje šišmiša i one koji će to tek postati. Na području Parka nalazi se špilja Veternica u kojoj živi 14 vrsta šišmiša.

Mali čuvari prirode

Namjena programa za djecu školskog uzrasta je da se objasni što je potrebno za izlazak u prirodu, pravila ponašanja u prirodi, informacije o zaštićenom području, učenje o osnovama orijentacije u prirodi, korištenju karte i kompasa.

Biciklističke staze
 
Biciklistima je na raspolaganju devet staza (osam kružnih i jedna transverzalna koja ih povezuje). Na terenu se mogu očitati rute preko QR kodova i saznati što se u blizini od prirodnih ili kulturnih vrijednosti može vidjeti.

Poklonicima sve popularnijeg cikloturizma biti će zanimljiva informacija da su četiri parka prirode (Medvednica, Lonjsko polje, Kopački rit i Papuk) u sklopu projekta 4 parka - 1 ruta povezali svoja područja. Ova ruta svojim velikim dijelom preklapa se s europskom rutom Sava - Drava - Dunav. Ruta Medvednicom prati kružno Sljemensku cestu. Projekt je u tijeku, postavljena je tabla na ulazu u Park, potrebno je još označiti trasu duž Sljemenske ceste.

Poučne staze

Poučne staze interpretiraju prirodne i kulturno-povijesne značajke koje se nalaze na tom području.

  • Poučna staza Miroslavec -geološka poučna staza. Nalazi se na stazi između Šestinskog lagvića i Kraljičinog zdenca
  • Šumska staza Bliznec- prva poučna staza u Hrvatskoj koja je u potpunosti, izvedbom i sadržajima, prilagođena osobama s invaliditetom. Staza prati tok potoka Bliznec na Sljemenskoj cesti, na dijelu ceste između skretanja za Žičaru i pilane Bliznec. 
  • 500 Horvatovih stuba - stube su djelo Vladimira Horvata, velikog ljubitelja prirode, planinara i speleologa, koji je vlastoručno isklesao 500 stuba u ovom do tada nepristupačnom, ali prelijepom otočiću krša na Medvednici, čime je omogućio da u njemu uživaju i ostali planinari i izletnici. Pored toga uredio je za posjet špilju Medvednicu, otkrio patuljkovu špiljicu i nekoliko ponora, a na obali potočića u gustoj šumskoj hladovini ispod 500 stuba uredio lijepo izletište s terasama, klupama za izletnike i jednom nadstrešnicom za slučaj nevremena te ga nazvao Srnec.
  • Poučna staza Bistra upoznaje posjetitelje s prirodnim, geološkim, kulturnim te ekološkim značajkama sjevernog dijela Medvednice. Staza počinje u Gornjoj Bistri, penje se do Bistranskog sedla na n.v. 800 m, zatim spušta prema lugarnici Oštrica, te natrag prema dvorcu Oršić u Gornju Bistru. Obilazak traje 6-8 sati, ali može se proći i po kraćim etapama u više navrata. Cijela staza obilježena je putokazima i poučnim pločama koje upozoravaju i pisanom riječju ukazuju na pojedine prirodne fenomene.

Marijanski hodočasnički put

  • važan je dio buduće jedinstvene prekogranične slovensko-hrvatske hodočasničke regije

 

 

 

 

Lugarnica Bliznec

Pored potoka Bliznec, kao zadnja kuća uz sljemensku cestu gdje počinje jaki uspon prema vrhu, nalazi se lugarnica Bliznec, u kojoj je sjedište Javne ustanove «Park prirode Medvednica». Uz nju se nalazi kapelica Majka Božja od Puta, sakralni objekt spontano nastao na početku puta.

Brestovac

Brestovac, nekadašnji sanatorij za liječenje tuberkuloze, sagradila je okružna blagajna za osiguranje radnika u Zagrebu u godinama 1907-1908 na zemljištu poklonjenom od grofa Miroslava Kulmera. Južna prisoina strana, 846m visine, idealan položaj u sredini prostranih šuma, učinili su, da je taj, onda jedini naš sanatorij za liječenje tuberkuloze, doskora postao glasovit. U početku zamišljen u malom opsegu, doskora je postao premalen za veliki broj pacijenata, tako da su ga u dva maha morali proširivati. Sam sanatorij bio je najmodernije opremljen. Ravnatelj sanatorija dugo godina je bio dr. Milivoj Dežman poznat po svojoj velikoj ljubavi prema Ljerki Šram koja se ondje liječila.

Činovnička livada

Dobila je ime po Činovničkom domu, današnjem domu «Željezničar» koji je bio sagrađen 1928. kao dom gradskih činovnika Zagreba, i koji se nalazi ispod livade, na raskrižju sljemenske ceste. Ispod livade, kod ugostiteljskog objekta «Stara lugarnica» gdje se nekad nalazio stari Tomislavov dom (izgorio 1934.), nalazi se izvor. Preko livade vodi skijaška trasa «Bijeli spust», te zimi ovdje ima mnogo skijaša i sanjkaša.

Francuski rudnici

Francuski rudnici ostatak su rudarskog pothvata koji je francuski grof Henrik Carion započeo nakon dolaska u ove krajeve poslije francuske revolucije. Carion je živio u Gornjoj Bistri, u dvorcu grofova Oršić. Mnogo je novaca uložio u istraživačke radove na iskapanju galenita, na izgradnju puta od Gornje Bistre do radilišta, te na podizanje rudarske kolonije. No, u rudnicima je bila premala količina srebra, te je cijeli pothvat propao. S vremenom je rudnik propadao, zidovi su se urušili, a 1954. god. rudnik je ponovno otkrio Vlado Horvat. Danas Francuski rudnici nisu prilagođeni za ulazak osoba koje nisu posebno obučene.

Gorsko zrcalo

Stijena Gorsko zrcalo nalazi se u neposrednoj blizini spoja Starog i Novog potoka, izvorišnih sastanaka potoka Trnave jugozapadno od kote Ravno (550 m). Gorsko zrcalo je otvorena, vertikalna, ravna rasjedna ploha visoka oko 20 m i široka oko 10 m. Kosi urezi na stijeni (strije) ukazuju da su se u geološkoj prošlosti stijene duž ovog loma pomicale u desno. Danas Gorsko zrcalo služi zagrebačkim alpinistima i speleolozima za vježbe i pripreme za uspone.

Horvatove stube

Vladimir Horvat, novinar, publicist, nakladnik, fotograf i planinar, te zaljubljenik u Medvednicu, od 1946. do 1953. izgradio je 500 kamenih stuba u tada nepristupačnom djelu Medvednice. Ovo je područje osobito zanimljivo zbog raznolikih kraških oblika u vapnenačkom terenu. Osim špilja i jama, tu ima voda ponornica, stijena, ponikava i škrapa, tako da posjetitelj može sebi dočarati raznolikost i zanimljivost kraške prirode. Horvatove stube bez sumnje su najljepši izletnički objekt na Medvednici izrađen ljudskom rukom.

Horvatove stube nalaze se ispod hotela «Janica» i Rauchove lugarnice. Visinska razlika između prve i posljednje stepenice je 103 m, a njihova vodoravna udaljenost je oko 300 m. Silaskom niz stube proći ćemo pored Patuljkove špiljice, vidikovca s malim odmorištem odakle se pruža pogled na susjedne brežuljke i dio Hrvatskog zagorja s najbližim naseljem Pila, kamena nazvanog Moj naklon, Tisinog ponora, špilje Medvednice, Male pećine, te doći do obale potoka Bistri jarek gdje je odmorište «Srnec». Svaka 50-a stepenica označena je brojem da izletnik zna prijeđeni put.

Kameni svatovi

Kameni svatovi su slikovite dolomitne stijene na zapadnom obronku Medvednice koje je narod nazvao «Zakletim svatovima» i o njima ispleo niz priča. Planinari su ih nazvali Kameni svatovi prema poznatoj pjesmi hrvatskog književnika Augusta Šenoe. Dižu se oko 400 m visoko nad cestom iznad sela Jablanovec, a njihovo golo tjeme dobro je vidljivo čak iz Samobora. Kamena glavica na njihovom vrhu najljepši je vidikovac na cijeloj Medvednici. Odavde se pruža prekrasan pogled na Hrvatsko zagorje, Samoborsko gorje, Žumberak, a za jasnih dana mogu se vidjeti Triglav i Kamničke Alpe.

Kapelica Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata ili Sljemenska kapelica

Sagrađena je 1932. godine zaslugom isusovca Josipa Milera, a prema nacrtu arhitekta Jurja Denzlera. Kapelica je sagrađena u čast 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva i 1300. godišnjice pokrštenja Hrvata. Strop crkve izgrađen je od slavonske hrastovine i podijeljen je na 49 polja od kojih 39 prikazuju grbove hrvatskih gradova i zemalja. Unutrašnjost kapele uredili su poznati hrvatski kipari i slikari Vanja Radauš, Josip Turkalj, Radoje Hudolin i Mirko Stupica.

Kapelica Marija Snježna

Zavjetna gotska kapelica župe u Čučerju. Nešto niže, s druge strane puta, nalazila se stara kapelica kojoj se danas jedva razaznaju temelji. Ispod puta, u maloj špiljici je izvor pitke vode. Iznad kapelice je vrh Stražnjec (628 m) s jednom od najslikovitijih stijena Medvednice s čijeg se vrha pruža vrlo lijepi pogled.

 

 

 

26.04.2014., Park prirode Medvednica: kamenolom Bizek i Gornji Lukšići

Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ pridružila se treći put zaredom velikoj akciji čišćenja „Zelena čistka-jedan dan za čisti okoliš“ s ciljem zajedničkog čišćenja i uklanjanja otpada iz prirode i podizanje svjesti građana Hrvatske o potrebi preuzimanja odgovornosti u stvaranju i odlaganju otpada.


 

8.10.2013.  Gelender priprema Runo Trail.

Start/cilj je kod PD Runolist.

Više informacija na linku: http://www.sljemetrailkruzok.com/ 

O Kružoku…
Sljeme Trail Kružok je serija kratkih trail utrka na području Medvednice. Ove godine radi se o 4 utrke s dobro označenim stazama tako da ne morate misliti na kartu i da se možete prepustiti trčanju kroz šumu.
Na kraju kružoka troje najbržih u muškoj i ženskoj kategoriji, a koji su uz to pohodili i sva kola, bit će nagrađeni vrijednim nagradama (Inov-8 tenisice za pobjednika i pobjednicu) koje je osigurao Gelenderov sponzor (Sport LAB). Kako sve ne bi ostalo na najbržima, na svakom kolu Sport LAB vas daruje i prezentira jedan od trkačkih brandova koje imaju u ponudi.

 


31. 8. 2013. obilježava se 17. europska noć šišmiša u Parku prirode Medvednica od 10 do 17 sati na špilji Veternici.
Ove smo godine u sklopu obilježavanja ovog važnog datuma iz zaštite prirode pripremili cijeli niz zanimljivih aktivnosti za posjetitelje, ali i posvetili jedan dio u svrhe zaštite špiljskog staništa i svih vrsta koje tamo obitavaju, a posebno čak 18 vrsta šišmiša koje su u njoj dosad zabilježene.
Za naše goste, a posebno naše usvajatelje šišmiša i druge vjerne prijatelje Medvednice, i ove smo godine osigurali:
-besplatni posjet i stručno vođenje špiljom Veternicom
-mali ekološki sajam kod P.D. Glavica na kojem će se predstaviti institucije koje se bave zaštitom prirode i zaštitom šišmiša, te speleološke udruge (Hrvatsko biospeleološko društvo, JU Maksimir, Udruga Tragus, ZOO Zagreb)
-različite edukativne radionice na temu šišmiša (izrada šišmiša od filca, maski, kutijica, modelarska radionica u suradnji s Hrvatskom zajednicom tehničke kulture, igre znanja i drugo).
Tijekom dana djelatnici Javne ustanove „Park prirode Medvednica“, speleolozi Zagrebačkog speleološkog saveza i Komisije za speleologiju HPS-a te Hrvatska gorska služba spašavanja zaputiti će se u brojne kanale Veternice i provesti akciju čišćenja ne samo turističkog, već i tehnički zahtjevnog speleološkog dijela Veternice. 
Tom će se prilikom zamijeniti stari te postaviti novi mjerni uređaji duž Veternice u kojoj se prati stanje mikroklimata, stanje populacija šišmiša i četiri vrste odabranih beskralješnjaka već deset godina, po čemu je ova špilja uzoran primjer upravljanja špiljom u turističke svrhe i u europskim okvirima.

 

 
©2018. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka